Nedirnuta priroda, lepota planine, šume, reke, jezera, urođeno gostoprimstvo ljudi, postali su prepoznatljiv imidž ovog kraja. Tara, Drina i Bajina Bašta, kako u letnjem, tako i u zimskom periodu, pružaju izvanredne uslove za odmor, rekreaciju i uživanje u prirodi.

TURIZAM

Izuzetna lepota planine Tare, jezero Perućac, rečni tok Drine, kulturno-istorijski spomenici čine grad Bajinu Baštu sa okolinom turistički atraktivnim prostorom. Turističku ponudu upotpunjuje sedam hotela visoke kategorije: Hotel „Drina“ u gradu, hoteli „Jezero“-Perućac, „Omorika“, „Beli bor“ i „Javor“ na Tari, kao i dečje odmaralište na Mitrovcu.

Grad Bajina Bašta je još 1882. urbanistički uređen tako da se u urbanom jezgru sve ulice seku pod pravim uglom. Posebno se ističe i arhitektura lokalnih graditelja, koja privlači turiste da dođu u ovaj grad, a tu je, takođe, i plaža na Drini koja se nalazi kraj samog mosta koji prelazi u Bosnu i Hercegovinu, što daje posebnu draž boravku na ovom mestu.

U opštini Bajina Bašta nalaze se brojne turističke destinacije:

Kao deo srpske kulturne baštine izdvajaju se ostaci Solotnika, crkva brvnara u Dubu i manastir Rača, koji upotpunjuju kulturnu baštinu nasleđenu iz vremena neolita, rimskog carstva i nekropole.

Oko šest kilometara na jug, među severnim obroncima Tare, nalazi se manastir Rača. Smatra se da je ovo jedna od zadužbina kralja Dragutina, koja je podignuta u 13. veku. Bio je centar prepisivanja i pisanja crkvenih spisa, a i danas se Račanska prepisivačka škola smatra čuvarem nacionalnog identiteta.

U prvoj nedelji oktobra u Bajinoj Bašti i Rači održavaju se „Dani Rače ukraj Drine„. Bogat umetnički program i naučni skupovi završavaju se dodelom Račanske povelje istaknutim stvaraocima.
Područje Nacionalnog parka „Tara„ obuhvata planinu Taru, zapadno od nje planinu Zvijezdu, kao i deo kanjona Drine.

Tara je poznata po svom bogatstvu vodama. Brojni izvori stvaraju potoke i rečice koji se obrušavaju ka Drini. Najveće vrelo je Perućac, sa protokom od 300 litara u sekundi. Tako nastala rečica teče svega 365 metara, a onda se uliva u Drinu.

Od nekoliko vodopada najpoznatiji su Veliki i Mali Skakavac. Sa zapadne i severne strane Nacionalni park je oivičen sporim tokom reke Drine koja je pregrađena branom na Perućcu.

Na Drini se, tradicionalno, splavari i peca, kao i na jezeru Perućac koje se pruža sve do Višegrada. Tu je i jezero Zaovine, koje je, zapravo, akumulacija reverzibilne hidrocentrale. Brana na Perućcu je visoka 93 metra, pa jezero ima površinu od 28 kvadratnih kilometara, dužinu od 55 kilometara i dubinu od 88 metara.

Zaovinsko jezero se nalazi na planini Tari kod mesta Zaovine i po svom nastanku je veštačko. Nastalo je u periodu od 1975. do 1983. godine, kada je tok Belog Rzava pregrađen branama kod vrha Kik (958 m nmv). Pri najvišem vodostaju, površina jezera se nalazi na nadmorskoj visini od 881.5 m. Najveća dubina je oko 110 metara.Jezero dopunjavaju dva potoka Konjska reka i Beli Rzav.Jezero je akumulacija reverzibilne hidroelektrane „Bajina Bašta“ u Perućcu sa kojom je povezano vertikalnim cevovodom. Voda je veoma čista te uz malu preradu u postrojenjima za preradu vode koristi se za piće.

Brana na Perućcu je visoka 93 metra, pa jezero ima površinu od 28 kvadratnih kilometara, dužinu od 55 kilometara i dubinu od 88 metara.

Kanjon Drine, uzvodno od brane, spada po dubini među najveće u svetu. Stogodišnju tradiciju splavarenja niz Drinu prekinula je izgradnja hidrocentrale, ali se i dalje uspešno organizuje spust niz Drinu u čamcima i splavovima kojima upravljaju iskusni kajakaši i splavari, nadaleko poznata «Drinska regata».

Za potrebe razvoja turizma, ali i za potrebe sportskih aktivnosti i takmičenja u Bajinoj Bašti su izgrađeni brojni sportski objekti: Gradski stadion sa tartan stazom, hala za sportove koji se obavljaju u zatvorenom prostoru i igrališta za male sportove na otvorenom.